Pojmovnik
Pojmovnik
Najčešće korišteni pojmovi u treninzima i konzultacijama neprofitnih organizacija:
Aktivno učenje - Proces usvajanja novih ideja, vještina, znanja, stavova i ponašanja, koristeći metode za učenje, kao što su studije slučaja, igra uloga, simulacijske igre, simulacije, rasprave...
Aktivno slušanje - Komunikacijska tehnika koja potiče otvoreno iznošenje mišljenja i osjećaja te omogućuje uspostavu povjerenja među sudionicima/cama procesa aktivnog slušanja. Koristeći ovu tehniku, prihvaćamo riječi sugovornika/ce bez prosuđivanja, pojašnjavamo rečeno koristeći se otvorenim pitanjima, parafraziranjem, sažimanjem i bodrenjem sugovornika govorom tijela.
Alat – instrument za provođenje materijalnih promjena na drugim predmetima i bićima (nadzor i upravljanje njihovim fizičkim okruženjem); sredstva i metode za provođenje promjena na virtualnim objektima (karakteristike računalnog softvera), te u ponašanju (metodologija za održavanje uspješnog sastanka, itd.); instrument za provođenje promjena u društvenom okruženju: ponašanje, komunikacija, procedure (vidi alate za sudjelovanje građana).
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Alati za sudjelovanje građana – instrumenti, metode ili sredstva za provedbu aktivne uloge građana u javnim poslovima u zajednici.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Civilna inicijativa – neformalna skupina građana koja se okuplja s ciljem rješavanja nekog konkretnog problema ili pitanja od specifičnog interesa za tu skupinu; aktivnosti građana, planovi ili javno izražene ideje koje pokreću promjene u zajednici: poboljšanja u upravi, u pružanju usluga i cjelokupnoj kvaliteti života.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Civilno društvo – prostor između obitelji, vlade i tržišta gdje se ljudi udružuju radi promicanja zajedničkih interesa.
Izvor: CIVICUS-ov index civilnog društva u Hrvatskoj, G. Bežovan et. al, svibanj 2005.
Coaching - je oblik savjetovanja sa ciljem pomoći u rješavanju problema ili razvoju osobnih potencijala klijenata. Pri tom se koristi proces ispitivanja i osobnog uvida kako bi se postigla jasnoća o situaciji i otvorile mogućnosti za rješavanje problema ili za postizanje ciljeva.
GAP analiza – (engl. gap znači rupa, procijep). Analiza raskoraka između očekivanja i sadašnjih mogućnosti i kapaciteta, a koristi se u organizacijskom razvoju sa svrhom definiranja idealnog ili željenog stanja i trenutnog stanja/potreba organizacije.
Uz pomoć ove analize moguće je i utvrditi područja koja još nisu pokrivena aktivnostima drugih organizacija te je iznimno korisna za pozicioniranje u odnosu na konkurentne organizacije.
Građansko društvo – društvo percipirano ili organizirano na način u kojem postoji značajna briga o individualnim pravima građana i njegovim/njezinim mogućnostima da sudjeluje u javnim poslovima. Katkad se koristi kao sinonim za civilno društvo.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Grassroots organizacija (organizacija “odozdo”) – najniža organizacijska razina u zajednici lokalne samouprave, uglavnom na razini naselja i manjih grupa građana.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Evaluacija (ili vrednovanje, procjena) - proces u kojem se na što je više moguće sistematičan i objektivan način pokušava odrediti relevantnost, učinkovitost, ekonomičnost i utjecaj aktivnosti s obzirom na ciljeve programa ili projekta. To je istodobno način učenja, način upravljanja orijentiran prema akciji i organizacijski proces za poboljšanje tekućih aktivnosti i planiranja budućih, za pripremu programa i donošenje odluka.
Evaluacije se mogu podijeliti na formativne evaluacije (čiji je sastavni dio monitoring ili praćenje) koje se odvijaju tijekom provedbe programa, a namijenjene je provoditeljima programa, koju te na sumativne evaluacije koje se bave ukupnim utjecajem programa iz perspektive različitih dionika, a namijenjene su donositeljima odluka. Kao što je napisao jedan od glavnih teoretičara evaluacije Michael Scriven: «Kad kuhar kuša juhu, radi se o formativnoj evaluaciji; kad je gost kuša, radi se o sumativnoj evaluaciji.» (Weiss 1998:31).
IZVOR: Bagić, Aida i grupa autora. (2002). S Evaluacijom na ti!: evaluacijski priručnik za civilne inicijative, Quaker Peace and Social Witness, Sarajevo.
Weiss, Carol H. (1998). Evaluation, Second Edition. Prentice Hall: Upper Saddle River, NJ, USA.
Facilitator je osoba koja olakšava i pomaže drugima u procesu rasprave o problemima ili nekoj temi usmjeravanjem tijeka rasprave kako bi se došlo do rješenja ili odgovora unutar grupe.
Formalno obrazovanje (eng. formal education) podrazumijeva obrazovne procese koji se odigravaju unutar formalno-obrazovnog sustava, hijerarhijski strukturiranog (od osnovnih škola do fakulteta), koji vode k stjecanju određenih zvanja i diploma.
IZVOR: Neformalno obrazovanje u Europi, Grupa "Hajde da..."
Informalno obrazovanje (eng. informal education) podrazumijeva različite, uglavnom individualne, obrazovne aktivnosti samoinicirane od strane osobe koja uči ili spontano stječe iskustva i znanja tijekom života (od učenja kod kuće i putem elektronskih medija i interneta, do stjecanja različitih znanja u kontaktu s drugim ljudima u procesu socijalizacije.
IZVOR: Neformalno obrazovanje u Europi, Grupa "Hajde da..."
Iskustveno učenje - implicira upravo ono što i sam izraz govori – učenje na osnovi iskustva; odraz učinkovite trenerske strategije koja uključuje četiri faze:
Iskustvo – upotreba neke od metoda učenja (igra uloga, simulacija, simulacijska igra, predavanje, studija slučaja...)
Refleksija – osvrt, analiza upravo provedene vježbe provedena kroz postavljanje otvorenih pitanja. Ova faza u ciklusu učenja omogućava sudionicima da se vrate unatrag i identificiraju sve što su radili tokom faze ISKUSTVA. Bitno je podijeliti međusobno ono što se iskusilo, svoje reakcije, emocije koje su se pojavljivale, o čemu se razmišljalo. Uz asistenciju trenera, na strukturiran način, sudionici trebaju kritički i analitički povezati te emocije i razmišljanja.
Generalizacija - sudionici donose zaključke, identificiraju nove spoznaje, vještine, promjene u stavovima, a koje imaju osnovu u prethodne dvije faze. Trener pomaže sudionicima vratiti se korak unazad iz nedavnog iskustva i diskusije, te kritički razmisliti o «naučenim lekcijama» iz prethodne dvije faze.
Primjena - Nakon što su sudionici prošli generaliziranje, te na osnovu naučenog iz iskustva iz prve dvije faze, sagledavaju mogućnost upotrebe novog znanja i vještina u planiranje još efektivnijeg rada ili ponašanja u budućnosti. U idealnim uvjetima treninga sudionici će imati mogućnost odmah primijeniti ono šio su na treningu naučili, bilo da se to odnosi na njihov profesionalni ili privatni život, ovisno o njihovim potrebama
Izvaninstitucionalno obrazovanje kao što i sam naziv kaže je obrazovanje izvan institucija (primarnih, sekundarnih i tercijarnih). S obzirom na anglo-saxonsku terminologiju ono se dijeli na informalno i neformalno obrazovanje. Iako se termini neformalno i informalno obrazovanje u većini klasičnih rječnika engleskog jezika tretiraju kao sinonimi, posljednjih godina u obrazovnim krugovima napravljena je značajna razlika u značenju ova dva pojma.
Javno-građansko partnerstvo – zajedničke aktivnosti/ugovorne veze svih triju sektora u zajednici (javni sektor, sektor civilnog društva i poslovni sektor). Instrument suradnje između lokalne samouprave, građana i privatnih poduzeća.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Kompetencija - područja osobne stručnosti, sposobnosti i vještina koje nam omogućuju efikasno obavljanje određenih zadataka. Kompetencija podrazumijeva specifična znanja, stavove, vrijednosti, vještine te sposobnost njihove primjene u radu.
Konzultant - osoba koja ima stručno znanje o određenoj temi i angažirana je da savjetuje o tome druge osobe
Konzultantski proces – proces u kojem konzultant pomaže pojedincima, grupama ili organizacijama da poboljšaju svoje djelovanje ovisno o tematici za koju je angažiran. U konzultantski proces obično ulaze slijedeće faze: procjena stanja, identificiranje prioriteta, odabir problema na koji se treba djelovati, provedba i praćenje rezultata.
Menadžment - postupak usmjeravanja drugih prema izvršenju određenog zadatka. Tradicionalna definicija poslova menadžera podrazumijeva poslove poput planiranja, kontroliranja i izrade troškovnika, ali i djelotvorno korištenje resursa (financijskih i ostalih) s ciljem postizanja dogovorenih i jasno definiranih ciljeva.
Mentorstvo - interaktivni proces u kojem iskusniji trener pruža podršku u profesionalnom razvoju kolegi/kolegici.
Metoda brainstorminga – grupna tehnika za rješavanje problema, stvaranje ideja, poticanje, kreativno razmišljanje u neograničenom spontanom sudjelovanju u raspravi.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Misija je skup organizacijskih ciljeva, razlog i svrha postojanja neke organizacije. Misija je filozofija organizacije, koja obuhvaća vrijednosti, vjerovanja i smjer vođenja neke organizacije. Obično se smatra da je misija ključna za postojanje organizacije.
Neformalna grupa – grupa građana koja nije organizirana i registrirana u bilo kojem raspoloživom institucionalnom obliku kao što su nevladine organizacije, državne institucije, klubovi, vjerske udruge. Činjenica da takva grupa nije institucionalizirana ne znači da aktivnosti i inicijative takve grupe nisu legitimne ili legalne.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Neformalne inicijative – inicijative koje dolaze od neformalnih grupa građana.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Neformalno obrazovanje (eng. non-formal education), je izvaninstitucionalno obrazovanje, sa slijedećim karakteristikama:
organizirane i planirane obrazovne aktivnosti
koje potiču individualno i društveno učenje
stjecanje različitih vještina i znanja, razvoj stavova i vrijednosti
koje se dešavaju izvan sustava formalnog obrazovanja
koje su komplementarne formalnom obrazovanju
u kojima je sudjelovanje dobrovoljno
dizajnirane su i izvedene od strane obučenih i kompetentnih edukatora.
Nevladina organizacija – nevladine organizacije građana koje imaju pravo baviti se pružanjem usluga, poslovnim, kulturnim i drugim aktivnostima na profesionalnoj ili dobrovoljnoj osnovi, ali koje nemaju pravo stvaranja dobiti ili prodaje imovine.
Proces zasnovan na zajednici – proces koji uključuje cijelu zajednicu: predstavnike javnog i privatnog sektora te građanske organizacije.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Organizacijski razvoj - je skup metoda i tehnika koje omogućuju promjene i razvoj struktura, postupaka ljudi i tehnologija odnosno - sustavan, cjelovit i planiran pristup poboljšanju učinkovitosti skupina ljudi i cijele organizacije. To je dugoročna aktivnost na planiranju promjena postojeće organizacije. Svrha organizacijskog razvoja jest unapređenje sposobnosti organizacije za učinkovitu promjenu.. Također, organizacijski razvoj podrazumijeva analizu organizacijske strukture tvrtke, sustava komuniciranja, ovlasti i odgovornosti u odnosu prema potrebama organizacije, ali i okruženja u kojem organizacija djeluje.
Peer (istorazinska) podrška - ravnopravno dijeljenje iskustava stručnjaka o istoj temi s ciljem daljnjeg stručnog usavršavanja.
PEST analiza – analiza usmjerena na procjenu vanjskih čimbenika koji utječu na naš rad. Skraćenica je za procjenu političkih (P), ekonomskih (E), socijalnih (S) i tehničkih (T) uvjeta rada.
Policy – primarno se odnosi na politički dio života usmjeren prema konkretnom cilju i rješavanju problema u nekoj političkoj zajednici (policy) te se utoliko razlikuje od politike (politics) kao područja primjene političke moći. Dok policy podrazumijeva racionalnost orijentiranu na ostvarenje ciljeva, politika je povezana s političkim nadmetanjem i nastojanjem da se priskrbe usluge vlastitim političkim pristašama. Policy proces možemo odrediti kao proces kolektivnog odlučivanja kojim se nastoji postići neki društveno poželjan cilj, pri čemu se do cilja dolazi racionalnom argumentacijom, odnosno vrednovanjem različitih alternativa koje sa sobom nose različitu distribuciju troškova i koristi.
U praksi se područja policy i politike neminovno isprepliću budući da u svakom policy procesu ima elemenata politike. Iako postoji tendencija da se policy povezuje u prvom redu s djelovanjem vlade i javnog sektora, jednako je tako primjenjiv na postupke nevladinih organizacija, poslovnih subjekata i drugih skupina unutar neke zajednice. U hrvatskom se jeziku policy jednoznačno može razlikovati od termina politika samo kad je riječ o posve određenim javnim politikama kao na primjer o zdravstvenoj, obrazovnoj ili socijalnoj politici, ili pak u drugim pridjevski određenim sintagmama kao što su rodno osviještene, organizacijske ili poslovne politike. U francuskom i njemačkom izrazi politique odnosno Politik također pokrivaju oba engleska termina.
IZVOR: Colebatch, Hal K. (2004.) Policy. Fakultet političkih znanosti: Zagreb.
Petak, Zdravko. (2002.) Komparativne javne politike: mogu li se uspoređivati rezultati djelovanja vlada? U: Politička misao, Vol. XXXIX, br.1. str.51-62.
Policy analiza - U svom prvotnom i najužem značenju policy analiza odnosi se na metodologiju vrednovanja javnih politika zasnovanu na mikroekonomici. No, analitički pristupi policyiju su brojni te u velikoj mjeri ovise o razumijevanju samog pojma. Jedan od najčešćih pristupa oslanja se na razumijevanje policyija kao lineranog niza vladinih izbora u kojem je moguće razlikovati pojedine faze kao što su incijacija ili postavljanje problema na dnevni red, formulacija mogućih rješenja, implementacija, vrednovanje i odlučivanje o tome treba li s nekom politikom nastaviti ili od nje odustati. Takvo razumijevanje policyija pretpostavlja jasnoću ciljeva kao i postojanje poznatih i jednoznačno određenih donositelja odluka (vlade ili nekog drugog aktera). S druge strane, razumijevanje policyija kao strukturirane interakcije mnogobrojnih aktera u analizu unosi potrebu za njihovim identificiranjem, opisom njihovih različitih shvaćanja situacije i problema te načina njihove interakcije. Kako je u policy analizi riječ o primjeni metoda društvenih znanosti na aktualne probleme neke političke zajednice, izbor analitičkog pristupa ovisit će u mnogome od izabranog disciplinarnog okvira. Policy analizu (policy analysis), za koju se u hrvatskom jeziku rabi i termin analiza politika, valja razlikovati od političke analize (political analysis).
IZVOR: Colebatch, Hal K. (2004.) Policy. Fakultet političkih znanosti: Zagreb.
Petak, Zdravko. (2002.) Komparativne javne politike: mogu li se uspoređivati rezultati djelovanja vlada? U: Politička misao, Vol. XXXIX, br.1. str.51-62.
Povratna informacija (engl. feedback) - savjet, kritika ili informacija o tome kako dobro ili korisno nešto ili netko radi.
IZVOR: Oxford advanced dictionary
Praćenje (monitoring) – proces prikupljanja podataka o razvoju i provedbi nekog projekta, programa i politike, te ostvarivanju ciljeva koji se odvija tijekom provedbe, u određenom vremenskom razdoblju. Prikupljeni podaci služe kao temelj za evaluaciju, kao i u svrhu nadzora nad provedbom politike. Praćenje je često usmjereno na sljedeća pitanja: (1) Da li politika služi skupinama kojima je namijenjena?, (2) Da li je provedba u skladu s propisanim planom? (3) Da li se novci i drugi resursi svrhovito troše? (4) Da li je došlo do promjena u kontekstu koje se treba uzeti u obzir s obzirom na ciljeve politike?
IZVOR: Bagić, Aida i grupa autora. (2002). S Evaluacijom na ti!: evaluacijski priručnik za civilne inicijative, Quaker Peace and Social Witness, Sarajevo.
Weiss, Carol H. (1998). Evaluation, Second Edition. Prentice Hall: Upper Saddle River, NJ, USA.
Procjena potreba za treninzima/savjetovanjima - proces utvrđivanja potrebe za novim znanjima i vještinama koje nedostaju za obavljanje određenog zadatka i na koji način im trening/savjet može pomoći. Nakon utvrđivanja potreba definiraju se ciljevi i područja treninga/savjetovanja.
Projektni menadžment - upravljanje i praćenje svih projektnih aktivnosti prema zadanom radnom planu s ciljem postizanja dogovorenih i jasno postavljenih ciljeva; osim upravljanja aktivnostima uglavnom uključuje i upravljanje proračunskim dijelom projekta u svrhu racionalnog korištenja sredstava te upravljanje ljudskim resursima.
Proračun – plan financijskih aktivnosti za određeno vremensko razdoblje (fi skalnu godinu) koji iskazuje sve planirane prihode i izdatke za to razdoblje.
Izvor: Chmura, Kuzmanović, Karzen, Priručnik za sudjelovanje građana u jedinicama lokalne i područne (regionalne) samouprave, USAID, Local Government Reform Project, the Urban Institute, Savez Udruge gradova i Udruge općina Republike Hrvatske, Zagreb, 2005.
Prikupljanje sredstava - (engl. fundraising) prikupljanje financijskih sredstava u svrhu provođenja projekta ili programa a uključuje definiranje potrebnih sredstava, identificiranje potencijalnih donatora, komunikacija s donatorom, pripremu dokumentacije i postupke pregovora oko sredstava.
Radionica - period rasprave i praktičnog rada na određenu tematiku u kojoj grupa osoba razmjenjuje znanja i iskustva u trajanju od nekoliko sati obično u okviru treninga, seminara, konferencije ili konzultacija.
Seminar - skup u svrhu rasprave na određenu tematiku u trajanju od jednog ili više dana.
Supervizija - proces u kojem jedan stručnjak ima odgovornost da radi s drugim stručnjakom kako bi se postigli određeni profesionalni, osobni i organizacijski ciljevi superviziranog. Ti ciljevi uključuju osiguravanje kompetentnoga i odgovornoga neposrednog rada s korisnicima, kontinuirani profesionalni razvoj, te osobnu podršku superviziranom. Obično se koristi u terapijskim grupama ili postupka stjecanja određenih kvalifikacija.
Strateško planiranje – proces odlučivanja o tome gdje će organizacija biti u budućnosti te kako će to postići. To je sustavan način donošenja temeljnih odluka, određivanja taktike i provođenje akcija koje trebaju oblikovati i voditi organizaciju prema budućnosti na temelju vizije, definiranih ciljeva i načina djelovanja. Ključni element planiranja je i postupak otkrivanja promjena u okruženju i sukladno tome pozicioniranje organizacije. Obično se strateški plan izrađuje za razdoblje od tri do pet godina.
SWOT analiza – (engl. skraćenica za Strenghts – snage; Weakness – slabosti; Opportunities – mogućnosti; Threats – prijetnje). Temeljem ove analize određujemo trenutno stanje unutar naše organizacije (snage slabosti) te u okruženju (mogućnosti, prijetnje)
Trener je osoba koja podučava druge osobe za određeni posao ili stjecanje vještina
IZVOR: Oxford advanced dictionary
Trening - proces učenja, stjecanja vještina i kompetencija organiziran kroz više dana, tematski utvrđen i vođen od strane obučenih i kompetentnih osoba a uključuje i kombinaciju interaktivnih metoda.
Vizija (lat. visio=viđenje – gledanje u budućnost) je slika budućnosti, promjena u svijetu koja se želi postići.
Vođenje/Leadership – sposobnost uključivanja članova tima u realizaciju postavljenih ciljeva. Vođenje obuhvaća širok djelokrug aktivnosti (okupljanje ljudi oko vizije, motiviranje za uspješno izvršenje zadataka, razvoj organizacijske strukture. Vođenje se obično opisuje kao proces usmjeravanja drugih prema izvršenju određenog zadatka. Prema većini teoretičara, vođenje je najvažniji aspekt upravljanja. Bit vođenja je u slijeđenju tj. u volji ljudi da slijede i pridržavaju se onoga što je vođa rekao ili naredio. Vođenje je definirano kao utjecaj na ljude i to tako da oni nastoje sa zadovoljstvom i s entuzijazmom izvršiti zadatke koje pred njih postavlja vođa.
Zagovaranje - je proces podupiranja određene teme ili problema, promicanje neke ideje ili utjecanje na politiku i druge politički određene aktivnosti s ciljem ostvarivanja željene promjene. Efektivno zagovaranje se obično organizira kroz kampanju koju najčešće provode organizacije civilnog društva.
